Među preduzećima koja su prosledila pismo o namerama na adresu Agencije za privatizaciju, nemačka kompanija „Hamerling tajer kompani GMBH“ spominje se kao jedan od najozbiljnijih investitora u „Trajal“, koji je nakon raskida neuspešne privatizacije uspeo da stane na noge. Predstavnici nemačke kompanije su obilazili pogone „Fabrike teretne i industrijske pneumatike“ i „Fabrike gume za dvotočkaše i unutrašnje gume“. Zainteresovani su za kupovinu linije za proizvodnju guma za teretna vozila u okviru „Fabrike teretne i industrijske pneumatike“. Osim nemačke kompanije, u trku za korporaciju „Trajal“ ušli su i „Austin EuropeGMBH“ iz Austrije, „Wingdao doublestar tire corporation“ iz Kine, dve makedonske firme „Mašinokoš Doel“ i „Adora inženjering Skoplje“ i češki „ECP investment“. Tu je i ruski „Erfolg energo LLC“, i srpska preduzeća EUKOM, „Ivis komerc“, „Bibaj“, „Tigar Tyres“, „Velahim“, „Velkom trejd“, „Gama sistem“, kao i Zoran Nagulić.
Među preduzećima koja su prosledila pismo o namerama na adresu Agencije za privatizaciju, nemačka kompanija „Hamerling tajer kompani GMBH“ spominje se kao jedan od najozbiljnijih investitora u „Trajal“, koji je nakon raskida neuspešne privatizacije uspeo da stane na noge. Predstavnici nemačke kompanije su obilazili pogone „Fabrike teretne i industrijske pneumatike“ i „Fabrike gume za dvotočkaše i unutrašnje gume“. Zainteresovani su za kupovinu linije za proizvodnju guma za teretna vozila u okviru „Fabrike teretne i industrijske pneumatike“.
Osim nemačke kompanije, u trku za korporaciju „Trajal“ ušli su i „Austin EuropeGMBH“ iz Austrije, „Wingdao doublestar tire corporation“ iz Kine, dve makedonske firme „Mašinokoš Doel“ i „Adora inženjering Skoplje“ i češki „ECP investment“. Tu je i ruski „Erfolg energo LLC“, i srpska preduzeća EUKOM, „Ivis komerc“, „Bibaj“, „Tigar Tyres“, „Velahim“, „Velkom trejd“, „Gama sistem“, kao i Zoran Nagulić.
Nemačka privredna delegacija interesovala se za državne mere, ali i za mere lokalne politike koje olakšavaju poslovanje stranih kompanija i investitora. Čeka se odluka Ministarstva privrede o modelu privatizacije, a generalni direktor „Trajala“ Miloš Nenezić smatra da je najbolji model onaj koji garantuje investicije, zdravu proizvodnju, upošljavanje i uredno izmirivanje obaveza.
Bogosav Trišić, jedan od direktora „Trajala“, napominje da je velika verovatnoća da korporacija neće moći da se privatizuje kao jedno preduzeće, odnosno da će morati da se izdeli.
- Kompanija je uspela da povrati tržište, kupce, dobavljače i ušla je u stabilno poslovanje i redovno izmirivanje obaveza - objašnjava Trišić. - Ima više interesenata za različite delove firmi. Mi smo imali iskustvo sa velikim kupcem koji je ponudio velike cifre, obećavao investicioni program, ali se malo od toga desilo.
Trišić podseća da stari vlasnik, kompanija „Brikel“ iz Bugarske, nije bio iz branše, te da svi žele da ovoga puta kupci budu iz oblasti zastupljenih u proizvodnji u „Trajalovim“ fabrikama. Radnici, njih oko 1.600, priželjkuju da se ne ponovi priča sa Bugarima.
- Nadamo se strateškom partnerstvu koje bi ostavilo najveći broj radnika, jer smo firma koja ima život i tržište - kaže, za „Novosti“, Milosav Vukojičić, predsednik Samostalnog sindikata „Trajala“. - Zalažemo se da se firma ne rasparčava, jer to može da dovede do gubitka radnika. Povezani smo u proizvodnji, kroz kotlarnicu, alatnicu, remont, menzu, transport, obezbeđenje.
Namenska industrija
Upućeni ističu da je objektivno očekivati privatizaciju tri od četiri glavne fabrike „Trajala“. Kroz više izjava visokih Vladinih službenika potvrđeno je da će od prodaje biti izuzet deo „Fabrike eksploziva, pirotehnike i hemije“ i „Fabrika zaštitnih sredstava“.
- „Trajal“ je napravio plan za izuzimanje proizvodnje zaštitnih sredstava, eksploziva i pritehnike, koja će biti pod okriljem Namenske industrije - ponovio je više puta ministar odbrane Bratislav Gašić, dodajući da korporacija posle dužeg vremena uspešno sarađuje sa Vojskom Srbije proizvodeći zaštitna odela i maske.
Loše iskustvo
Agencija za privatizaciju je prošlog decembra raskinula kupoprodajni ugovor sa bugarskim „Brikelom“, zbog neispunjenja ugovornih obaveza. „Trajal“ je prodat Bugarima za 12,2 miliona evra, uz obavezu investiranja od 205 miliona evra u prvih pet godina. U trenutnu privatizacije, u korporaciji je radilo 3.400 ljudi. Početkom decembra 2011. godine „Trajalova“ fabrika auto-guma je prodata američkom gigantu „Kuper tajers“ za 13 miliona evra.